U Rijeci je 9. i 10. travnja 2026. održana konferencija KultuRi – Konferencija valorizacije kulturno-povijesne i sakralne baštine u turizmu, koja je i ove godine okupila relevantne dionike iz područja turizma, kulture i obrazovanja. U fokusu susreta bilo je promišljanje održivog razvoja destinacija kroz povezivanje baštinskih i gastronomskih resursa, a ovogodišnje izdanje održano je u prostoru Islamskog centra u Rijeci, čime je dodatno istaknuta važnost sakralne i kulturne infrastrukture u suvremenim turističkim tokovima.
Program je započeo stručnim vodstvom i obilaskom centra. Hidajet ef. Hasanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Rijeci, u pozdravnom je govoru predstavio povijesni razvoj Islamske zajednice u Hrvatskoj te naglasio ulogu riječkog Islamskog centra kao otvorenog prostora susreta, dijaloga i međukulturnog razumijevanja. Dodatnu vrijednost daje i sama arhitektura riječke džamije, izgrađene prema projektu Dušana Džamonje, koja potvrđuje potencijal sakralne baštine kao diferencirajućeg elementa turističke ponude.
Organizatorica Sunčana Matić iz agencije LUX promocija istaknula je kako visoka razina vjerskih sloboda u Hrvatskoj pridonosi društvenoj koheziji, skladnom suživotu i kvalitetnoj interkulturnoj suradnji. U tom je kontekstu Rijeka predstavljena kao grad izražene multikulturalnosti, svojevrsna Hrvatska u malom. Posebno je naglasila ulogu gastronomije kao medija očuvanja i interpretacije riječkog identiteta, čime se dodatno oblikuje autentična i prepoznatljiva turistička destinacija. Zahvalila je domaćinu, Islamskoj zajednici, kao i pokroviteljima Gradu Rijeci i Ministarstvu turizma i sporta Republike Hrvatske te svim partnerima, uz napomenu da je konferencija realizirana i uz potporu Grada Rijeke i Turističke zajednice grada Rijeke.
U ime Turističke zajednice grada Rijeke, Jelena Grubelić Krušeta predstavila je aktivnosti usmjerene na razvoj gastronomske ponude Rijeke i riječkog prstena. Istaknula je kako kontinuirano unaprjeđenje ponude kroz gastronomske manifestacije i inovativne projekte u kulturnom turizmu doprinosi diverzifikaciji turističkog proizvoda, produljenju sezone te jačanju konkurentnosti destinacije i povećanju duljine boravka posjetitelja.
Može li kulinarska baština postati održiv turistički proizvod?
Na početku programa održana je panel-rasprava pod nazivom „Može li kulinarska baština postati održiv turistički proizvod?”, u kojoj su sudjelovali Karin Mimica (Abisal) i Zlatko Puntijar (Stari Puntijar), uz moderaciju Sunčane Matić.
Zlatko Puntijar govorio je o važnosti očuvanja i suvremene interpretacije povijesnih recepata, na čemu se temelji i njegova jedinstvena zbirka kuharica. Istaknuo je kako je Hrvatska, kao stoljetno križanje europskih putova, kroz povijest usvajala i prenosila različite kulinarske utjecaje. Putnici su donosili recepte koje su domaćini prilagođavali, dok su hrvatska jela istodobno pronalazila put u druge krajeve, stvarajući bogatu razmjenu gastronomskih znanja i okusa.
Karin Mimica predstavila je povijesni razvoj Rijeke i utjecaje različitih vlasti, naglasivši da je današnja multikulturalnost snažan temelj razvoja riječke gastronomije. Istaknula je uspješnu suradnju s Turističkom zajednicom grada Rijeke na projektima Riječke gastronomske luke, koji povezuju baštinu i suvremenu turističku ponudu. U završnom dijelu panela otvorena je i tema gastronomskih brendova u funkciji destinacijskog razvoja, pri čemu je posebno naglašena važnost strateškog kreiranja i promocije destinacije kroz gastronomiju kao jednog od ključnih motiva suvremenih putovanja.
Gastronomija u središtu konferencije
Središnji tematski okvir konferencije bio je usmjeren upravo na gastronomiju kao jedan od ključnih resursa održivog razvoja turizma. Tijekom dva dana brojni su stručnjaci iz područja kulture, turizma i ugostiteljstva raspravljali o ulozi gastronomske baštine u oblikovanju konkurentnih destinacijskih proizvoda. Naglašeno je kako je slojeviti povijesni utjecaj različitih kultura oblikovao autentični gastronomski identitet Hrvatske, koji danas predstavlja važan potencijal za diferencijaciju na globalnom turističkom tržištu.
Među zapaženim izlaganjima bilo je predavanje mr. sc. Velida Đekića iz Muzeja grada Rijeke, naslovljeno „Riječki čokoladni slon”, koje je publiku povelo u industrijsku i slastičarsku prošlost Rijeke. Predstavio je tvornicu kakaa i čokolade osnovanu 1896. godine, važan dio industrijskog razvoja grada, poznatu po markama Slon i Adria. Posebno je istaknut motiv slona kao neobičan i egzotičan marketinški simbol, koji bi i danas djelovao svježe i prepoznatljivo.
Predavanje „Od navek smo fino jeli i pili” održao je Zlatko Puntijar, predstavljajući hrvatsku gastronomsku baštinu kao rezultat stoljetnih susreta kultura, naroda i trgovačkih putova. Govorio je o ranim prihvaćanjima namirnica poput purana, krumpira, kukuruza i rajčice, kao i o tragovima koje su ostavili pisani izvori i stare kuharice, među njima i ona Gjure Deželića iz 1868. godine.
O temi halal standarda u turizmu govorio je Muhamed Mandžić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete, istaknuvši halal kao instrument razvoja turizma i jačanja konkurentnosti destinacija u skladu s globalnim trendovima. Naglasio je važnost certificiranja, edukacije i izgradnje povjerenja korisnika, kao i potencijal koji halal turizam nudi hrvatskom turističkom sektoru.
Posebnu pozornost privuklo je i predavanje dr. sc. Klare Trošt Lesić, direktorice Turističke zajednice općine Vrsar, „Od lokalne slastice do nematerijalne baštine: Vrsaranski amareti i model valorizacije u turizmu”. Predstavljen je razvoj projekta koji se temelji na istraživanju povijesnih izvora, recepata i svjedočanstava zajednice, uz naglasak na očuvanje autentičnosti i izbjegavanje površne komercijalizacije.
Melita Peroković, direktorica Turističke zajednice Fažane, predstavila je projekt Male ribarske akademije „Sardela”, dugogodišnji edukativno-gastronomski program koji kroz radionice, manifestacije i uključivanje zajednice čuva ribarsku tradiciju i jača prepoznatljivost Fažane.
O gastronomskoj baštini Kraljevice govorila je Jelena Mateševac Skočilić, direktorica Turističke zajednice grada Kraljevice, ističući kako se u tom primorskom gradu isprepliću utjecaji frankopanske dvorske kuhinje i primorskih tradicija, uz posebnosti poput tunolova, mendulače i domaćeg magarećeg mlijeka.
Marko Radić, ravnatelj Odjela za promociju Turističke zajednice Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine, govorio je o povezivanju gastronomije, baštine i lokalnih zajednica, ističući Hercegovačku kuću kao primjer uspješnog modela povezivanja lokalnih proizvođača, turizma i kulturnog identiteta.
Kreativni turizam, dijaspora i virtualna stvarnost
Vrlo zanimljivo predavanje o ulozi gastronomske baštine u razvoju kreativnog turizma održala je prof. dr. sc. Elena Rudan, prodekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji. Naglasila je kako suvremeni turizam sve više uključuje gastronomsku baštinu kao ključan element identiteta destinacije, pri čemu turisti kroz radionice, degustacije i slične sadržaje aktivno sudjeluju u životu mjesta koje posjećuju.
U tom je kontekstu predstavljen i Horizon Europe projekt CROCUS (2024.–2027.), koji razvija prekogranični kulturni i kreativni turizam u ruralnim i udaljenim područjima, oslanjajući se upravo na potencijal gastronomske i kulturne baštine.
O snažnoj ulozi hrane u očuvanju identiteta govorila je Branka Bezić Filipović s Veleučilišta Aspira, u predavanju „Gastronomija kao kolektivna memorija i identitetski kapital hrvatskog iseljeništva”. Istaknula je kako gastronomija, kroz okuse, mirise i obiteljske rituale, često ostaje najpostojaniji oblik identiteta i onda kada se jezik ili drugi simboli s vremenom oslabe.
Inovativnu dimenziju programu dala je i tema virtualne stvarnosti u turizmu, koju je predstavila Maja Staraj, voditeljica Regionalnog centra kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Ugostiteljske škole Opatija. U okviru projekta VR4T – Virtual Reality for Tourism prikazano je kako VR može unaprijediti interpretaciju baštine, obrazovanje i doživljaj destinacije, ne kao zamjena za stvarnost, nego kao njezina snažna nadogradnja.
Od varenika do lovranskog trisa
Na konferenciji je predstavljeno i predavanje Petre Mandac, prodekanice Veleučilišta Aspira, o vareniku kao dijelu gastronomske kulturne baštine, uz naglasak na važnost zaštite oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla kao alata očuvanja tradicionalnih proizvoda i lokalnog identiteta.
Zvijezdana Klobučar Filčić, direktorica Turističke zajednice Lovran, predstavila je koncept „Tris lovranskih okusa”, koji objedinjuje Festival šparuga, Dane črešanj i Marunadu. Naglasila je važnost ravnoteže između turističke atraktivnosti i očuvanja autentičnosti, kao i uključivanja zajednice u razvoj održivog turizma. Projekt Secrets of Lovran dodatno povezuje manifestacije s interpretacijom prostora i kulturne baštine, stvarajući cjelovit turistički doživljaj.
Gastronomija kao most između prošlosti i budućnosti
U zaključcima konferencije poseban je naglasak stavljen na potrebu sustavne valorizacije tradicijskih kulinarskih elemenata kroz njihovu suvremenu interpretaciju u turističkoj ponudi, uključujući razvoj inovativnih jelovnika i iskustvenih proizvoda. Istaknuta je i važnost primjene digitalnih tehnologija i virtualne stvarnosti u interpretaciji baštine, čime se dodatno obogaćuje korisničko iskustvo i prilagođava ponuda budućim potrebama turista.
KultuRi 2026. još je jednom potvrdio da gastronomija, kao integralni dio kulturne baštine, ima ključnu ulogu u razvoju kreativnog turizma. Kroz umrežavanje dionika, razmjenu znanja i primjenu inovativnih praksi moguće je razvijati održive i konkurentne turističke proizvode temeljene na baštini, koji istodobno čuvaju identitet i osnažuju lokalne zajednice.
Materijali: Leon Matić, Lux promocija
Fotografije: Aleš Suk