Mozaik okusa Rijeke i Riječkog prstena – vodič za doživljaj okusa, tradicije i prirode

Mozaik okusa Rijeke i Riječkog prstena – vodič za doživljaj okusa, tradicije i prirode

Ako tražite autentičan doživljaj koji spaja lokalne okuse, kulturnu baštinu i prirodna bogatstva – dobrodošli u Rijeku i Riječki prsten! Ovaj vodič vam nudi prijedloge za individualno istraživanje gastro-mozaika, u kojem svaka destinacija ima svoju priču, svoj miris i – svoj zalogaj.

Morske delicije; Jela u kojima se spajaju šuma i more; Obrazi teleći, juneći, bikovi; Jela na žlicu; Baškot; Grobnički sir i kobasice; Kapetanska jela; Mornarska jela; Jela sa škvera i Riječke kockice ovdje su dio ponude.

🔷 RIJEKA – luka različitosti, grad koji teče, pun je gastronomskog bogatstva i mjesta u kojima ga se može doživjeti.

Posjetite Riječku veliku tržnicu smještenu između Kazališnog trga, brojnih restorana i mora. Njezina zvijezda je Riječka ribarnica secesijska zgrada u kojoj stolovi imaju protok vode, u unutrašnjosti ribarnice su četiri fontane, a sa zidova vas gledaju u kamen uklesane ribe, rakovi i školjke. U delicijama koje se pripremaju s tim bogatstvom iz mora, možete uživati u restoranima i konobama koje nose titule Riječkih gastronomskih ribarskih luka.
U restoranima i konobama koje nose titule Riječkih gastronomskih luka lokalnih namirnica sastavni dio ponude su i mesne delicije iz zaleđa Rijeke, lokalni sirevi i domaće pripremljene tjestenine.
Podatke o ostalim Riječkim gastronomskim lukama po mjeri – od veganskih, preko luka posebnosti do obiteljskih, možete pronaći na stranicama turističke zajednice grada Rijeke.
Za Rijeku su se kroz povijest borili brojni narodi i svaki od njih je ostavio traga i u riječkoj gastronomiji. Od starosjedioca Liburna, preko starih Rimljana, Venecijanaca, krčkih knezova Frankopana, Austrijanca, Mađara, Francuza i Talijana, u Rijeku dolaze namirnice, začini i postupci priprave, koji su postali sastavni dio današnjih specijaliteta. Riječki ugostitelji su to bogatstvo povijesti odlučili interpretirati kroz mala kockasta jela pod zajedničkim nazivom Riječke kockice, u kojima svaki sastojak i postupak pripreme priča i o dijelu povijesti njihovog grada.
U brojnim riječkim restoranima u ponudi je kolač Rigojanči kojeg je osmislio slavni romski violinista Rigo Jancsi kao simbol svoje ljubavi prema belgijskoj princezi Clari s kojom je neko vrijeme boravio u Rijeci, a uz poruku “Probaj, smeđ je poput moje kože, sladak poput tvog srca“.
U organizaciji škole kuhanje KuHarmonija možete obići Riječku tržnicu, a potom na kulinarskoj radionici naučiti pripremati lokalne specijalitete.

Rijeku okružuju gradići i općine Kostrena, Kraljevica, Bakar, Čavle, Jelenje, Viškovo i Kastav. Svakog od njih odlikuju gastronomske posebnosti i priče, čineći od Riječkog prstena destinaciju u kojoj možete danima boraviti istražujući i uživajući u autentičnim okusima i sadržajima.

Obrazi Riječkog zaleđa

Teleći, juneći i bikovi obrazi, nekoć rezervirani za obiteljske nedjelje i umijeće sporog kuhanja, danas su dio ponude restorana riječkog zaleđa – Kastva, Viškova i Grobnika, krajeva s dugom stočarskom i mesarskom tradicijom.

Ta delicija koju treba satima polako kuhati, privlači brojne gastronome, a ako ste i vi među njima, izaberite koje sve želite probati:

Obrazi istarskog goveda kuhani u teranu, Oštarija Fortica, Kastav;
Teleći obrazi s pjenom od krumpira, raguom od vrganja i palentom s mascarponom; Jist, Viškovo;
Sporo kuhani goveđi obrazi sa domaćim njokima, Nono Frane, Viškovo;
Goveđi obrazi na pašticadu s bijelom palentom, Oštarija Trampov Breg;
Juneći obrazi sa zapečenom grobničkom palentom, broskvom i krumpirom; Zvončar, Viškovo;
Bikovi obrazi u tamnom umaku uz palentu kompircu, Aerosteak, Čavle:

🍷 KASTAV – Spoj šume i mora, s belicom u čaši i na tanjuru

Smješten na brijegu s pogledom na more s jedne, a šumu s druge strane, Kastav bilježi povijest od gotovo 3000 godina. Najveći trag u arhitekturi je ostavio srednji vijek, a danas su te srednjovjekovne ulice i trgovi poprišta brojnih kulturnih događanja okruženih umjetničkim ateljeima i galerijama te restoranima s domaćim i međunarodnim priznanjima.

Glavne autohtone vinske sorte grožđa Kastavštine su mejsko, divjaka, brajkovac i jarbola, koje uz malvaziju i verdić čine lagano, svježe i pitko domain vino Belicu.

Posjetite Kuću belice, interpretacijski centar autohtonog kastavskog vina koji približava vinarsku, vinogradarsku i podrumarsku tradiciju Kastavštine. Posjetiteljima se na kraju obilaska u ambijentu starogradske konobe i nekadašnje bačvarske radionice nudi na kušanje vino belica, uz gostoprimstvo udruge Belica koja je nositelj projekta revitalizacije kastavskog vinarstva i vinogradarstva.
Uživajte u sljubljivanju vrhunskih kastavskih vina i jela koja u sebi spajaju okuse šume i mora u restoranima Kukuriku i Oštarija Fortica. Kvarnerski škampi i druge delicije iz mora, sljubljuju se ovisno o sezoni s vrganjima, paskama, šparogama, marunima… Restoran Kukuriku često organizira tematske večere polaganog blagovanja na kojima se kastavska vina sljubljuju s delikatesnim jelima od lokalnih namirnica. U restoranu Oštarija Fortica na meniju su i obrazi istarskog goveda kuhani u teranu, a najradije uz njih poslužuju lokalno vino odležano u amfori.

🥣 VIŠKOVO – Tradicija na žlicu; baština u krajoliku, zvuku i tanjuru

Na Viškovu su u sinergiji tradicija, gastronomska i kulturna baština. Tradicionalna jela sa žlicom i brojni specijaliteti pripremljeni po starim receptima, Kuća halubajskega zvončara, rodna kuća kompozitora Ivana Matetića Ronjgova te šetnja uz suhozide čine Viškovo mjestom u kojem se baština ne samo čuva, već i svakodnevno živi – na tanjuru, u zvuku i krajoliku. Posjetitelje privlače i šetnice omeđene gromačama (suhozidi), pune dubokog mira i prekrasnih vidika.

Čuvaju se pusni običaji, autentični okusi, umijeće suhozidne gradnje i tradicionalna glazba.

Posjetite Kuću halubajskega zvončara koji su svojim zvonima, animalističkim maskama i ritualnim kretnjama glavna atrakcija gdje god se pojave, u doba karnevala ili izvan njega.
Okusite tradiciju u konobama i restoranima Viškova:

Maneštre, jačmik, jotu, repu, kobasice s kupusom, koljenice, janjeću kalju, tripice i druga jela iz dnevne ponude konobe Kume.
Restoran Mladenka također ima dnevnu ponudu jela na žlicu, a među specijalitetima su i juneći gulaš (OPG) i po narudžbi kunelić na gulaš s domaćim njokima.
U restoranu Zvončar dio jelovnika je posvećen temi Kako su jeli naši stari: Salsa od kumadori z pastun; Fažol, pašta, ječmik, kobasice(kako ki dan); Kisela repa sa fažolom i palentun kunpiricum; Kumpir salata z pancetun; Supice. Tu su i Janjeća koljenica i Juneći obrazi sa zapečenom grobničkom palentom, broskvom i krumpirom.
U Oštariji Trampov Breg među raznim mesnim delicijama nude i Goveđe obraze na pašticadu s bijelom palentom.
U restoranu Nono Frane uz niz mesnih delicija od kojih su neke pripremljene ispod peke i na ražnju, nudi se gulaš od divljači (vepar, srna) i Sporo kuhani goveđi obrazi sa domaćim njokima.
U restoranu Jist ponose se suradnjom s lokalnim OPG-ovima, a među delicijama su mesni specijaliteti od lokalnih namirnica. Na jelovniku su i tartar biftek te Teleći obrazi s pjenom od krumpira, raguom od vrganja i palentom s mascarponom.

🧀 ČAVLE & JELENJE – Palenta kompirica, grobnički sir i kobasice, prije i nakon šetnje do mlina uz Rječinu

Čavle i Jelenje protežu se između Gorskog kotara i Rijeke. To je kraj bogat stočarstvom i poljoprivredom, šumama i potencijalom za aktivni odmor u prirodi.

Duga je tradicija mljekarstva, sirarstva, mesarstva i proizvodnje muke (kukuruznog brašna) u tom podneblju. Kraj je s gastronomske strane poznat po palenti kompirici, grobničkom siru, mesnicama i mesnim specijalitetima. Tu su i šetnice uz Riječnu, Mlikaričin put, Gašparov mlin i obronci idealni za šetnje i ispaše.

Prošećite se Mlikaričinim putem koji vodi iz Hrastenice do Rijeke. Grobničke mlikarice, koje su na leđima nosile i po 70 litara mlijeka na dugom putu do Rijeke, danas imaju svoje spomenike na Mljekarskom trgu u Rijeci, u centru Dražica i u Mavrincima. Iz svih dijelova Grobnišćine ove hrabre žene hodale su prema Rijeci noseći mlijeko s velikim trudom, a put je posvećen njihovom povijesnom tragu.
Posjetite Gašparov mlin u Martinovom selu, u kojem se i dalje melje muka (kukuruzno brašno). Šetnjom uz Rječinu, možete vidjeti tragove preko 20 mlinova, a Gašparov mlin radi i danas. Članovi Udruge Palentar čuvaju tradiciju pripreme palente kompirice od njihovog kukuruznog brašna muke.
Uživajte u lokalnim specijalitetima baziranim na tradiciji mesarstva, sirarstva i mlinova.
U restoranu Aerosteak s ponosom nude sve okusne adute svoga kraja palentu kompiricu, Grobnički sir, Tatarski biftek, Bikove obraze, odležano meso za biftek, ramstek i fiorentinu, domaći kruh i sezonske šumske plodove. U ponudi je i delicija koju je posebno za Grobnik osmislio chef Tomaž Maglica – Sladoled od grobničkog sira.
U bistrou Oliva su na Grobničkoj pizzi grobnički sir i kobasice, a grobničke kobasice pripremaju i na roštilju.
U Pirunu i pjatu, uz palentu kompiricu, nudi se niz tradicionalnih jela, a tu su i tartarski biftek i juneća prsa 10 sati kuhana.
Gostionica Putniku je poznata po domaćim jelima: grah, jota, repa, sarme, punjene paprike, teleće i svinjsko pečenje, juneći gulaš, tripice, šnicle u saftu, domaće kobasice s dinstanim kupusom, a uz sve možete naručiti i palentu kompiricu.
U kušaonici Sirane Frankulin kušajte grobničke sireve i kupite lokalne proizvode.
Kupite vrhunske namirnice u po tradiciji i kvaliteti poznatim grobničkim mesnicama Blaž Fućak, Fućak, Semion i Žeželić.

Na južnu stranu Rijeke, nadovezuju se Kostrena, Bakar i Kraljevica. Duga je tradicija pomorstva i ribarstva u tom kraju, pa su im sve tri destinacije posvetile i interpretacijske centre.

⚓ KOSTRENA – Iz Kostrene su potekli brojni kapetani i vratili se sa začinima i namirnicama koje su im se negdje daleko svidjele. Kostrenski restorani Anić, Green garden, konoba More, Paris i Vidikovac posvetili su kapetanima posebna jela na svojim menijima. Svi kostrenski restorani nude i svoje inačice tradicionalnog jela Lignje na kostrenski s paletom. Na morsku i pomorsku baštinu Kostrene podsjeća i interpretacijski centar Kuća kostrenskih pomoraca.

Prošećite šetnicom uz more dugačkom 3 km. Uz nju su smješteni restorani Anić, Green garden, konoba More i kafići s prekrasnim pogledom na Kvarnerski zaljev.
Restoran Anić na Kapetanskom meniju nudi paletu od 20-ak delicija obojenih tradicijom i okusima Kvarnera - od Pučinske bure na tanjuru, preko Škampi pod jedrima kapetana do Krostate iz brodske kuhinje. U ponudi su i sitna plava i bijela te oborita riba. Posebnu pažnju posvećuju sezonskim namirnicama, a u jesenskom i zimskom periodu kuhaju i riblje brodete i tradicionalne maneštre.
Konoba More u ponudi ima Kostrenske lignje kapetana Ante te niz delicija posvećenih roniocima koji u more ulaze direktno iz njihove konobe. Na konobu se nadovezuje jedan od najstarijih ronilačkih centara na Jadranu, a na to vas u opuštenoj atmosferi podsjećaju i jela pod nazivima Noćni zaron, Tišina na 40 metara i Duboki zaron. Ovisno o ulovu, u ponudi su i razne svježe male i velike ribe.
Sva jela restorana Green Garden nose poetske nazive te su okusima i vizualnim prezentacijama povezana s destinacijom. Neka od jela na koja se možete odlučiti, nose primjerice nazive Ispod mriže i masline; Plitica s hridi i pašnjaka; Skuta na buri, kozica na jugu; Boje Bakarskog zaljeva; Pečena hobotnica iz dubina Jadrana; Tuna u kapetanskoj odori; Kapetanova slatka ruta.
Restoran Paris je smješten u unutrašnjem dijelu Kostrene. Uz tradicionalne Lignje "na saft" s palentom, na njegovom Kapetanskom meniju, našli su se primjerice Mrkači salata na focacci; Tuna na salsi; Kostrenska torta na posteljici pekmeza od smokve.
Taverna Vidikovac, smjestila se uz cestu, s prekrasnim pogledom na Bakarski zaljev. Pored niza domaćih jela iz dnevne ponude, tu su i različite vrste brudeta. Među njima kostrenski brudet sa sipama, uz koji se nudi i tradicionalni Bakarski baškot.
Probajte proizvode biljke iz krilatice "zdravi k'o dren". Iznad Kostrene, na području poljoprivrednog gospodarstva OPG "E-Kos" raste ukusna i ljekovita biljka drenjula. Od nje obitelj Egredžija proizvodi likere i džemove koje možete kušati i u pojedinim kostrenskim restoranima.
Liker od drenjule nude i u Mosquito Baru, uz niz koktela i napitaka pripremljenih od svježeg voća.
Slastičarna Snjeguljica osmislila je od lokalnih sastojaka okusnu i energetsku bombu Kostrensku tortu, koju možete kupiti kod njih, ali i uživati u njoj u pojedinim kostrenskim restoranima.

⛵ BAKAR – dok se vozite prema jugu, pogled će vam privući prekrasni gradić Bakar. Cijela njegova stara jezgra nosi status spomenika kulture. Podzemlje Bakra bogato je brojnim izvorima pitke vode, a na to podsjećaju i javne špine koje su danas objedinjene i na turističkoj mapi Oživljenih bakarskih špina. Ako imate sreće, u Ponikvama u zaleđu Bakra možete doživjeti prirodni krški fenomen jezera koje nastaje i nestaje (sad ga ima, sad ga nema jezero). Duga tradicija ribarstva i pomorstva inspirirali su bakarske ugostitelje na pripremu jela posvećena mornarima.

U Mornarskoj gastro priči, možete uživati u restoranima Ribarnica i Bakarskoj konobi. Maneštra od lignje i hobotnice sa lećom i ječmom; Ribice s krumpir salatom ili fažolom; Bakalar na gulaš, lokalna su jela puna okusa. Oba objekta su u vlasništvu ribara, pa se i ponuda mijenja ovisno o dnevnom ulovu. Vikendom se priprema Bakarski brudet, koji se poslužuje u baškotu.
Bakarski baškot je suho pecivo prstenastog oblika kojeg su bakarski pomorci nosili na daleka putovanja jer su zadržavali svoj okus i svježinu mjesecima. Koristilo ga se umjesto kruha, kao grickalicu te namočenog u crno vino. Danas ga možete nabaviti u bakarskoj pekari Bakarski baškot, takozvanoj Baškotarni, ali i pronaći na jesenjim menijima uz brudet u restoranima Ribarnica, Bakarska konoba i Vidikovac te uz sezonsku juhu restorana Green garden.
Iznad Bakarskog zaljeva, na strmoj padini koja se proteže podno Praputnjaka nalaze se Bakarske prezidi – takala na kojima se uzgaja grožđe za pjenušavo vino Bakarska vodica. Bakarska vodica je nadahnuto francuskim pjenušcima 18. stoljeća, a danas ga proizvodi Poljoprivredna zadruga Dolčina iz Praputnjaka. U njemu možete uživati i u restoranima Ribarnica i Bakarska konoba.
Bakarska torta - slatki okus plemićke prošlosti. Još sredinom 19. stoljeća, bakarski patriciji uživali su u raskošnoj, ali laganoj torti s kremom od oraha – tada rijetkom i skupocjenom namirnicom. Recept se prenosio generacijama, a sada je, u suradnji TZ Grada Bakra i Pekare Vrbnik, oživljen iz 150 godina stare obiteljske bilježnice Robertijevih.
Zasladite šetnju Bakrom zalogajem koji vjerno čuva slatku aromu bogate bakarske prošlosti.
Prošećite uz Oživljene bakarske špine.

🚢 KRALJEVICA – tunere, dvorac Nova Kraljevica i farma magaraca samo su dio turističkih aduta Kraljevice i njezine okolice. Duga tradicija brodogradnje inspirirala je ugostitelje da u svoju ponudu uvrste i Jela sa škvera.

Tunere su 16 metara visoke drvene osmatračnice iznad mora. Na njima su ribari kroz povijest čekali da tune uđu u Bakarski zaljev i povikom signalizirali onima na obali da je vrijeme za lov. Lov tuna je živjelo čitavo mjesto Bakarac.
Tunere možete promatrati i iz konobe Portić u kojoj su im posvetili svoje jelo tuna na brudet s palentom. Pod nazivom Jela sa škvera kriju se kod njih inćuni i srdele s krumpir salatom. U konobi pod mrežama, možete uživati u ribama iz dnevnog ulova.
Konoba Fran Krsto Frankopan smještena je u dvorcu Nova Kraljevica. Uz tunu koja je simbol kraja, nudi i druge riblje i mesne delicije među kojima je i priprema jela pod pekom. Konoba u svojoj ponudi ima i dvije craft pive Škveranku i Gajetansku. Gajetanska je dobila ime po groti u uvali Carovo, a Škveranka je svojevrsna zahvala svim ženama koje su radni vijek provele u škveru. U dijelu jelovnika Jela sa škvera nude tradicionalne marende.
Dvorac Nova Kraljevica prekrasno je zdanje koje je bilo rezidencijalna palača plemićkih obitelji Zrinski i Frankopan, a po legendi je mjesto kovanja Urote zrinsko-frankopanske. Danas su u njemu Posjetiteljski i Interpretacijski centar Kraljevica te Mali muzej ribarstva i brodogradnje Kraljevica.
Iznad Kraljevice, u Šmriki, s prekrasnim pogledom na Kvarner, smjestila se Farma magaraca. Uz brojne aktivnosti s magarcima koje vesele velike i male, možzete kušati i magareće mlijeko OPG-a Lucić.

✅ Kako koristiti kratki vodič?

Kreirajte vlastiti gastro itinerar temeljem prijedloga koji su vas privukli.
Procijenite koliko vam dana treba za u praksi doživjeti mozaika okusa Rijeke i Riječkog prstena.
Smještaj po svojoj mjeri možete pronaći na https://visitrijeka.hr/smjestaj/ . Posebno preporučamo hotele grupacije Jadran hoteli Rijeka, Hilton Costabela te Botel Marina koji i sami imaju ponudu uključenu u projekt Mozaik okusa.
Doživite okuse povezane s prirodom i baštinom.
Ako želite svoj doživljaj spojiti s drugima, na društvenim mrežama koristite #MozaikOkusa

Rijeka i Riječki prsten su dio Kvarnera, a samim time i Europske regije gastronomije za 2026. godinu.

Fotografije: turističke zajednice Rijeke i Riječkog prstena; Gastronaut.

Povezane stranice:

Mozaik okusa

Mozaik doživljaja