Gastronaut Plavi tanjur
restoranireceptipićaGastronaut klubzanimljivosti

projekt usavršavanja znanja i iskustva u gastronomiji kroz okrugle stolove, stručna predavanja, degustacije, tematske večeri i vikende

Klub Gastronaut počeo je s radom u prosincu 1999. godine. Vodeći hrvatski ugostitelji, stručnjaci u enologiji, ugostiteljstvu, u teoriji i praksi prehrane i osobe koje smatraju da svojim angažmanom mogu doprinijeti unapređenju gastronomske kulture pokrenuli su zajednički niz gastronomskih okruglih stolova, predavanja, razmjena iskustava i predočavanja svojih saznanja javnosti.
Klupska okupljanja organizirana su na nivou Hrvatske i domaćin svakog susreta na kome se obrađuje zadana gastronomska tema je drugi objekt i grad. Ciljevi Gastronauta su unapređenje gastronomske kulture, usavršavanje znanja, degustacija proizvoda i jela koja često rezultira donošenjem zajedničkog stava i predočavanje javnosti novih saznanja iz gastronomije. Gastronauti su održali skupove na teme:

Gastronomski resursi otoka Raba
(10 – 12. prosinca 1999.)
Supetarska Draga, O. Rab, restoran Zlatni Zalaz

10. prosinac Kuća domaćina hotel – restoran Zlatni zalaz, Supetrska draga na Rabu dočekala jeGastronaute s muzikom i tancom KUD San Marino i coctalima koje je pripravljao Evropski prvak barmena. Nakon pozdravnih govora domaćice Mirjane Holjar i voditelja kluba Mirka Kristića uslijedila je večera od 8 sljedova među kojima su bili i Rolada od hobotnice, Juha sa škampima i porilukom, Rižoto od dinje , Riba u blitvi… Vina je s jelima usklađivao Ivica Mandić, predstavnik sponzorske kuće PP Orahovica. Najviše uspjeha od vina je imao vrhunski Zeleni silvanac.

11. prosinac Za doručak su služene Slane pržene pogačice, Pogače sa slanom ribom i Fritule. Nakon doručka su se Gastronauti prošetali do najstarije mlinice u Evropi koja još uvijek radi. Po povratku u hotel počeo je radni dio: okrugli stol na temu «Povijest rapske kuhinje». Predavanje je održao Petar Holjar, a uslijedila je diskusiju. Narednu diskusiju potegli su samoinicijativno prisutni vinari i ugostitelji o točenju buteljiranih vina u restoranima. Vinari su se žalili na previsoku cijenu koju vina dosežu u restoranima, a ugostitelji na često lošu kvalitetu čepova boca zbog koji gosti vraćaju vina, a vinari ne priznaju reklamaciju. Predstavnik Agrolagune, Valter Valenta izjavio je da oni priznaju reklamacije i potom šalju vina na analizu kako bi se ustanovilo što je uzrokovalo kvarenje. Jedan od problema koji je prisutne činio kolektivno nezadovoljnim je zakon koji brani točenje buteljiranih vina "na dec" čime bi se lakše omogućilo gostu da kuša vino i da ga mijenja ovisno o jelu. Dogovoreno je da će Gastronati zajednički sakupiti argumente o besmislenosti takvog zakona. Nakon Okruglog stola uslijedio je ručak: bogata mornarska juha, crni špageti, riba na pekarski i rižoto od manjuga. Diskusija se dalje razvila na temu manjuga (maginja) i mogućnosti njihovog konzerviranja. Manjuge su voće koje sazrijeva na Rabu u prosincu, nešto su veće od trešnje, imaju kožu jagode i slatko-kiselkast okus. Manjuge su slabo poznato voće jer se mora konzumirati unutar dva dana od berbe. Za većinu Gastronauta ove je bio prvi susret s njima i oduševljenu su zaključili da će jedne od narednih godina na Rabu organizirati berbu i zajednički pokušaj konzerviranja manjuga. Što i kako s manjugama bila je tema u nastavku programa uz degustaciju vina na vožnji brodom Petra Holjara uz rapsku obalu. Na večeri od 9 sljedova pridružili su se Gastronautima i turistički djelatnici otoka Raba. Između ostalih specijaliteta servirani su Rapsko sočivo, Rapska pašticada s njokima, Janjeći but s jabukama i Glazirane manjuge.

12. prosinca Nakon domaćeg Rapskog doručka, uslijedila je zajednička šetnja gradom Rabom, uz upoznavanje s kulturnim znamenitostima. Po povratku u hotel Gastronauti su se posvetili međusobnim poslovnim dogovorima. Uslijedio je ručak od sedam sljedova među kojima su bili i Riblja rolada, Lasagne s frangulama, Bijeli brodet od tune, Škampi i školjke Sv. Kristofer i Palačinke s ananasom. Nakon fantastičnog ručka koji je vinima pratila porečka Agrolaguna, Gastronauti su se uz dogovor da se što prije skup ponovo locira na Rabu uputili na kopno. U nastavku programa bio je posjet vinariji Studec u Bribiru, a upoznavanje s njihovim vinima Valis Solaris (malvazija), Dijana (pinot bijeli) i prošek vodio je poznati enolog i autor brojnih knjiga o vinu Ivan Sokolić. Gastronauti Marina i Ivan Žganjer pozvali su svoje klupske kolege da sljedeći skup održe u njihovom restoranu Žganjer u Jaškovu kraj Ozlja.

...na vrh...

Janjetina
(17. siječnja 2000.)
Ozalj, Žganjer

Domaćini Gastronauta bili ovoga puta Marina i Ivan Žganjer. Restoranu Žganjer, Jaškovo, Ozalj okupili su se uz Gastronaute s namjerom da se pridruže klubu svi vodeći ugostitelji Karlovačke županije i vinari Ozaljskog vinogorja na čelu sa svojim predsjednikom Ivanom Janjčićem i savjetnicom Maricom Lončar. Skup je otvorio voditelj kluba Mirko Krisitić, a nakon njega je prisutne pozdravila i čestitala ima na brojci od 5 restorana među vodećima na nivou Hrvatske, Karin Mimica-Ignatoski, voditeljica projekta 100 vodećih hrvatskih restorana – Restauranti Croatica. Kratki pregled povijesti Karlovačke kuhinje dao je Ivan Srakovčić, vlasnik restorana Srakovčić i između ostalog izjavio da je Karlovačka županije uvijek bila dijelom Evrope o čemu svjedoče i dokumenti o obiteljima Zrnski i Frankopan sačuvani u arhivi Franjevačkog samostana u Karlovcu. Dokumenti svjedoče i o visokom nivou kuhinje, bogatstvu začina i gozbama koje su znale potrajati danima. Uz temelj grah, krumpir, kukuruz, zelje, repu i znalačku obradu mesa Srakovčić budućnost vrhunske gastronomske ponude Karlovca vidi u divljači i ribi. Nakon Srakovčića na red je došao domaćin Ivan Žganjer koji je trebao prisutnima objasniti što čini njegovu janjetinu boljom od ostalih. Žganjer inače janjad dovozi živu s otoka, kolje je se netom prije priprave i tvrdi da janje koje se kod njega služi za večeru još gleda zalazak sunca. Kod kupnje treba paziti za janje ima svoju masnoću, a kod priprave kaže da su najbolja bukova drva. Razvila se diskusija da lijanje treba okretati od vatre ili prema vatri, da li je bolje muško ili žensko, treba li ga premazivati i čime… Nakon diskusije predstavili su svoje kuće i vina, sponzori tekućih pitanja večeri: vinar Majetić iz Kutjeva proizvođač graševine i graševine – izborna berba; vinare Ozlja i posebnosti imogućnostiozaljskog vinogorja predstavio je predsjednik Udruge vinara, vinogradara i voćara Ozlja Ivan Janjčić, a s time kako je moguće proizvoditi dobro vino od malina upoznao je prisutne Đuro Štefančić, vlasnik Frambovina. Nakon radnog dijela svoje je kulinarsko umijeće iskazao Zlatko Maglić, kuhar kod Žganjera koji je za Gastronaute pripremio: basu, domaću dimljenu kobasica – tlačenicu, goveđu juhu s žutim rezancima, janjeću jetricu na žaru, rižoto s vrganjima, punjena teleća prsa s pekarskim krumpirom, srneći gulaš s domaćim njokima, janjetinu s mladim lukom, štrudle i frite. Uz Maglićeve specijalitete, glazbu i ples večer kod Žganjera je završilo oko 3 ujutro putnom za šankom.

...na vrh...

Palamida
(2. veljače 2000.)
Supetarska Draga, O. Rab, restoran Zlatni Zalaz

Nakon skupa Gastronauta u prosincu kojeg se još uvijek svi sudionici sjećaju s nostalgijom obitelj Holjar je ponovo ugostila Gastronaute u svom objektu Zlatni zalaz, Supetarska draga. Ovoga puta bila je zamišljena večera s devetnaest rapskih ugostitelja, turističkim djelatnicima i čelnim ljudima otoka Raba. Doček s coctailima i tanac grupe KUD San Marino bili su uvod u ugodnu večer. Voditelj kluba Mirko Kristić predstavio je Rabljanima ciljeve Kluba Gastronaut. Domaćin Petar Holjar započeo je nekoliko gastronomskih tema koje smatra važnima za stvaranje imagea gastronomije otoka Raba. Uslijedio jeslow food od 10-ak jela na Rapski način gdje je svako jelo bilo dotjerano vrhunskom Holjarovom kulinarskom umješnošću, aizmeđu ostalog posluženi su: njoki od kukuruznog griza sa slanom ribom, salata od tune s malim grahom i kopun na način kuće. Uz večeru se sviralo i plesalo, a poslije večere, oko 1 poslije ponoći, Gastronauti su pokrenuli temu - Palamidu. Kako je Petar Holjar ulovio veliku palamidu, Gastronauti su odlučili zajednički pronaći način kako je originalno spremiti i pritom preparirati tako da poprimi sve karakteristike bijele ribe. Pred jutro, oko 6 usuglasili su se. Nakon poslovnih dogovora i obilaska Raba za koje je jutro bilo rezervirano između ostalih Holjarovih specijaliteta servirana je palamida, prvi specijalitet koji je osvojio pravo da nosi ime kluba – Palamida - Gastronaut 2000.

 ...na vrh...

Zlatna maslina 2001.
(3. studeni 2001.)
Punat, O. Krk, restoran Marina

Zamisao Kluba gastronaut da obavlja sve ono što je u opisu i navedeno je i to da nastoji kod svakoga druženja postići i nešto novo a to se upravo dogodilo u Puntu na otoku Krku .
Ocjeni svih nazočnih je da smo se osim sa ugodnim uspomenama vratili i obogaćeni mnogim znanjima, pridružilo se i mišljenje gospodina Bonifačića iz Zavoda za maslinarstvo da je cijeli život čeko da drži predavanje ovakvoj grupi gastronoma te izvjestiteljima tako mnogo javnih glasila.
Održano predavanje na temu maslina i maslinovoga ulja je zadivila ali i začudila skoro sve nazočne jer nisu mogli vjerovati da o toj tako plemenitoj voćki tako malo znaju.
Naročito je došlo do bezbroj nepoznanica o maslinovom ulju i njegovoj upotrebi no tu je u svome širem izlaganju pripomogao gospodin Italo Žužić iz Agrolagune Poreč napomenom da se svuda u svijetu o maslinovom ulju ne govori osim o extra vergine
A kod nas je valjda bilo dovoljno da se kaže maslinovo ulje i onda se mislilo da se jede zdravo maslinovo ulje što je jako pogrešno. Gospodin Žužić je dao opširnu sliku i o podrijetlu maslina te o njihovom sadjenju i kompletnom uzgoju a naročito su ponosni na svoje nasade koje su križanjem dobili a kompletno su otporni na štetočine i na hladnoću.
Dr. Ratko Gašparović iz Punta dao je jasnu sliku zdrave i pravilne uporabe živežnih namirnica a napose maslina i maslinovoga ulja, a dao je i kratku sliku zdravstvene situacije kod nas i u svijetu te kako u datom momentu reagirati kojom mjerom i to sve opet zdravim živežnim namirnicama a tu je maslinovo ulje jedan od vrlo bitnih faktora.
Dakle skup gastronoma i ljubitelja dobre hrane koji su vezani uz gastronome odjednom se našao na mjestu gdje su mogli toliko toga čuti i naučiti.
Sve te teme bile su zasute pitanjima a naši izlagači su se trudili da svakome daju i opširan odgovor.
Ono što nismo stigli pitati u hotelu nastavili smo u restoranu Marina pri polaganom blagovanju koje su nam sa tako puno ljubavi servirali osoblje restorana na čelu s voditeljem gospodinom Sindičićem. Uz dobro iće i piće do kasno u noć raspravljalo o maslinama i maslinovom ulju.
Naredni dan je glavni događaj bio takmičenje kuhara iz Hrvatske u pripremanju jela na bazi maslina i maslinovoga ulja, no da dan nebi prošao u čekanju pojedinih jela klub Gastronaut i tu je našao zanimljivo rješenje te je u svakoj pauzi dao da se netko predstavi i dade svoj sud o skupu a i o nekoj temi koja misli da mu zadaje probleme bilo u radu bilo u kreaciji jela ili uredjenju lokala.
Dogodilo se tako da je Gospodin Pavo Jerković iz Metkovića uz kratko predstavljanje iznio i jednu novinu u turizmu, a to je foto safari na Neretvi i vrlo zadovoljan istaknuo da bez te ideje ti isti turisti koje broji tisućama možda nikada nebi došle u njegov kraj i njegov restoran.
Nova ideja je i berba mandarina koje kani u suradnji sa Gastronautima organizirati, a to je znak da Gastronaut i tu ulazi na velika vrata.
Gospodin Juranić iz Vrbnika te gospodin Sokolić enolog i publicist iz Novog Vinodolskog dali su opširnu sliku o vinima otoka Krka i informacije o vinovoj lozi, u kakvome je stanju i koliko je ima te koliko je se dade još zasaditi, a to je prisutne jako poučilo i obradovalo jer su dali vrlo pozitivnu sliku o toj plemenitoj biljki.
Na upit o sudbini malih vinara čulo se da su u nezavidnom položaju ne toliko oko proizvodnje i kvalitete koliko oko naplate jer problem broj jedan je slab moral plaćanja, a i zakonodavac se moli da se mjerama dade pomoći tim malim proizvodjačima jer oni nemaju tako jaku pravnu službu koja bi se samo oko toga brinula a i koštalo bi više no što jedna berba donese.
Kada je na red došlo uređenje ugostiteljskih objekata tu smo svi bili mišljenja da kod nas vlada opće šarenilo te da bi klub trebao potaknuti stručni skup i dati smjernice u skladu sa zahtjevima tržišta. Prvi se zainteresirani za skup stručnih mišljenja ostalih članova prijavio gosp. Srakovčić ugostitelj iz Karlovca zamolio da mu pomognemo oko uredjenja hotela Korana kojega uskoro preuzima.
Gosp. Nikola Serdar tvorac i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog gospodarskog foruma i začetnik Restauranta Croatica dao je jako dobro mišljenje o radu kluba a što se tiče ambijenta u našim lokalima naveo je da smo tu valjda najnedosljedniji u Evropi jer nam jako malo restorana odgovara onome ambijentu vezano za to šta nudi i gdje se nalazi. Da se ambijent može stvoriti bilo gdje ako se ima ideja potvrdio je ideju gosp. Pave Jerkovića koi je svoje nebrojene goste poslužio pod stablom negdje uz Neretvu.
Gosp. Tomica Radić, urednik i voditelj emisije Sunčani sat, pozitivno je ocijenio rad kluba i dodao da se treba zaista raditi na pomoći ugostiteljima proizvodjačima hrane i pića da se povežu i što direktnije suradjuju upravo radi izbjegavanja posrednika koji su tako problematični oko naplate računa a posebno je pohvalio vinare i izlagače koi su si dali toliko truda da nas o svemu tako detaljno upoznaju.
Na kraju klub Gastronaut se srdačno zahvaljuje svim sponzorima i učesnicima takmičenja, a osoblju hotela Punat jedan veliki kompliment za strpljenje i odličnu poslugu tokom cijeloga druženja.
Kad navodim sponzore mislim da ih moram i imenovati jer bez te pomoći ne bi mogli niti stvoriti ideju a kamoli ovo ovako privesti kraju.
Glavni pokrovitelj Turistička zajednica Punta, Hoteli Punat d.d., Mladina sa vinima, Jamnica sa mineralnom vodom, Agrolaguna Poreč sa vinima, vinarije otoka Krka PZ Gospoja, Frajona, Nada Vrbnik, Katunar Vrbnik, vinarija Studec iz Bribira sa Vinodolskom vodicom i Simfonijom tip porto, te vinarija Štefančić iz Sl. Broda sa vinom od maline.

[izvještava: Mirko Krištić]

 ...na vrh...

Vrganji
(3. listopada 2002.)
Karlovac, restoran Srakovćić

03. listopada održan je u Karlovcu skup na temu Vrganja u organizaciji TZ grada Karlovca, Kluba Gastronaut i restorana Srakovćić. Tijekom popodneva, Gastronauti su po Grdunu – području inače bogatom vrganjima, 10 km od Karlovca, pod stručnim vodstvom gospodina Dragutina Vahtarića – Cice, tražili Boletus pinicol - jesenji ili crveni vrganj. U šumi smo pronašli na desetine raznih jestivih i nejestivih vrsta gljiva, ali crvenom vrganju niti traga. Vjerovatno je njegovo branje i otkup u ranije jutarnje sate stimulirao gospodin Ivan Srakovčić da bi se na vrijeme osigurao za predviđeni slow food na temu vrganja u svom restoranu. Gospodin Srakovčić, inače i sam već godinama aktivan član Kluba Gastronaut i vlasnik jednog od 100 vodećih hrvatskih restorana ušao je u novu veliku investiciju – otkup; adaptaciju; dogradnju hotela Stare Korane. No, vratimo se berbi vrganja tijekom koje smo saznali mnoge zanimljive činjenice o vrganjima, a između ostalog i to da zakon dozvoljava da se po osobi dnevno ubere do 2 kg ove gastronomski vrlo cijenjene gljive. Vrganj je jedna od najukusnijih samoniklih gljiva. Raste u listopadnim i crnogoričnim šumama u kasno proljeće i kasnu jesen. Može biti osnova juhe, spremati se punjena na roštilju, pržena i pirjana. Može je se sušiti, a potom nakon namakanja pripremati na sve moguće načine.
Drugi dio druženja održan je u restoranu Srakovčić uz sljedeći meni:

Šumski kanape - Pinot Sivi, 2001, Mladina d.d.
Pastrva u želeu s vrganjima – Sauvignon, 2001, Mladina d.d.
Palačinke s vrganjima - Chardonnay Daruvar 2001, Badel 1862
Jesenji rezanci s vrganjima – Graševina Križevci 2001. Nespeš, Badel 1862
Odresci Grdun - Sauvignon Daruvar 2000, Badel 1862
Lovački odrezak – Ivan Dolac 2000, Badel 1862
Karlova torta od vrganja - Ivan Dolac 98 barrique, Badel 1862

 

Desktop | Mobilna verzija



Autorska prava © Multilink & Abisal 2000-2012 Sva prava pridržana.
Sadržaj ovih stranica se ne smije reproducirati ili prenositi mehaničkim,
elektronskim ili bilo kojim drugim sredstvima bez pismene dozvole vlasnika.