Prošle je godine Hrvatsku posjetilo preko 1.000.000 turista iz Slovenije, koji su ostvarili preko 5.500.000 noćenja. Prošle je godine Sloveniju posjetilo oko 150.000 hrvatskih turista.
Slovenija je bila domaćin zadnjeg svjetskog kongresa FIJET-a – svjetske federacije turističkih novinara i pisaca o turizmu. Ta je mala zemlja prepuna različitosti uspjela u potunosti oduševiti i biti zanimljiv i galantan domaćin turističkim novinarima iz cijelog svijeta.
Kroz svjetski poznatu Postojnsku jamu organizirana je vožnja vlakićem, u njoj se mogao poslušati koncert i kušati pjenušac. U Lipicama su novinari prsustvovali programu škole jahanja. Od Mosta na Soči do Bohinja vozila ih je stara parna lokomotiva. U dvorcu Otočec priređen je povijesni igrokaz, te posluženi pečeni maruni i mošt, u starom gradiću Štanjelu demonstrirani su stari zanati, u dvorcu na Bledu, organiziran prijem i demonstracija starih zabavljačkih vještina. U prezenzaciji Slovenije su naravno, veliku ulogu odigrali i brojni slovenski specijaliteti popraćeni vrhunskim vinima.
Domaćin je prva dva dana bila Ljubljana s Grand Hotel Union-om i Ljubljanskim dvorcem u kome je preko 100 ugostitelja i vinara prezentiralo svoje proizvode i specijalitete.
Za staru slovensku kuhinju bila su karakteristična jela iz lonca, kašasta jela i jela s krumpirom. I danas u Sloveniji postoji Društvo ljubitelja krumpira, koje predvodi predsjednik društva turističkih novinara Slovenije, Drago Bulc. Kako je kuhinja našeg Zagorja slična alpskoj slovenskoj kuhinji bliski su nam specijaliteti koji su produkti kolinja – kobasice, pečenice, krvavice, suho meso u joti i maneštri, zarebrenici i pečenke.
Najpoznatiji Slovenski brendovi su Kraški pršut i Kranjske kobasice. U Sloveniji su kao i u našoj kontinentalnoj kuhinji, zimi omiljeni prilozi vitaminima prebogati i okusima snažni kiseli kupus i kisela repa, te niz specijaliteta koji iz njih proizlaze.
Slovenci pak u svojoj gastronomiji češće koriste žgance (palentu) ne samo kao prilog već i kao osnovicu glavnom jelu, pa su tako u njihovoj ponudi hajdini, kukuruzni, pšenični i krumpirovi žganci. Često ih se već u pripremi miješa sa čvarcima, lukom, prelijeva ih se vrhnjem ili bućinim uljem.
Štrukle su se također u Slovenskoj kuhinji reflektirale kroz puno više recepata – hajdine, orahove, sa skutom, krumpirove, od graha, sa slaninom… Najviše vrsta štrukla se nudi u Dolenjskom gdje su još uvijek zadržali i status prazničnog jela. Za Štajersku su karakteristične hajdine štrukle, a za Gorenjsko štrukle od graha, skute i vrhnja. Štrukle se u Sloveniji ne serviraju u komadu kao kod nas, već se režu na fete. Pored štrukla, poznati deserti su prekomurska gibanica i potica (povitica).
Na prezentaciji slovenskih specijaliteta u Ljubljanskom dvorcu našlo se i vrhunskih plodova mora sa kojima su predstavljali restorani slovenske obale.
Tijekom kongresa, svi su sudionici brodom „provozani“ između Izole i Portoroža. U Portorožu noćni život u restoranima, kafićima, barovima i kockarnicama traje cijelu noć. Sudionici skupa su bili smješteni u Hotel Palacu, a imali su zadovoljstvo prisustvovati i otvorenju novog ponosa grupacije Kempinski. Portorožu je status grada kockarnice preotela Nova Gorica u kojoj je sagrađena najveća kockarnica u ovom djelu Europe. U blizini Nove gorice se nalaze obroci s vinogradima iz kojih potiču čuvena vina Goriških brda i Vipavske doline. Najčešće sorte koje se uzgajaju su rebula, zeleni sauvignon, bijeli i sivi pinot, sauvignon, malvazija, chardonnay, merlot, cabernet sauvignon i barbera.
Turistima su na raspolaganju brojne klijeti te agroturistička domaćinstva u kojima se nude domaći specijaliteti od prirodno uzgojenih namirnica. Ukoliko ste na proputovanju ili se odlučite „zaletiti“ preko granice na odlično vino i ukusnu hranu, više o slovenskim gostionicama i restoranima možete saznati na Moja Gostilna, a 100 prijedloga Jen Miller na temu što u Sloveniji ne propustiti - u tekstu 100 Best Things to do in Slovenia.