DALMACIJA I DALMATINSKA ZAGORA

Osnovne karakteristike dalmatinske kuhinje su svježe namirnice, jednostavna priprema s malo začina i začinskog bilja (izuzev peršina, češnjaka, luka i lovora), bez previše sklonosti eksperimentiranju s namirnicama i gastro novitetima. Obrok treba početi s dalmatinskim pršutom i paškim sirom, slanim srdelama i salatom od mekušaca ili ribljom marinadom, sve obavezno uz dodatak maslina koje u gotovo svakom dalmatinskom mjestu konzerviraju drugačije. Čuvene su i sirove stonske kamenice. Nastavak je riblja juha, pašta - šuta, maneštra od janjetine i kaštradine, janjeće tripice, frigani gavuni, artičoke s graškom. Slijede riba lešo s blitvom i krumpirom, riba na gradelama, brudet od ribe, buzara od školjaka i škampi, gulaš od suhe hobotnice ili od mesnih jela govedina lešo sa salsom, pašticada, janjetina kuhana s povrćem, meso s roštilja mazano ružmarinom i maslinovim uljem i čuvena otočka janjetina s ražnja. Od slastica je najpoznatija dubrovačka rožata, starogradski paprenjak i suhe smokve. Najpoznatiji specijaliteti neretvanske i cetinske kuhinje su brodet od jegulja i žaba i buzara od riječnih rakova.
Vrhunac dalmatinske proizvodnje vina dostignut je na poluotoku Pelješcu i otoku Hvaru. Uz bijelu ribu i bijelo meso svakako treba probati postup (PZ Dingač). Najpoznatija bijela sorta južne Dalmacije je pošip (vinarija Smokvica, Badel 1862), a srednje je debit (Dalmacijavino). Vinarija Bibich proizvodi od njega Debit Bibich lučica riserva. Na otoku Hvaru uzgaja se autohtona sorta bogdanuša (Dalmacijavino). Kao prijelaz dobro je probati rosé (vinarija Benkovac). Uz tamno meso i plavu ribu najčešće se pije plavac (PZ Dingač, PZ Svirče), merlot i Faros (Dalmacijavino), te vrhunski plavac Mili (Istravino), dingač (PZ Dingač) i vrhunski Ivan Dolac (Vinarija Svirče - Badel 1862). Jedno od vina sastavljenih od autohtonih sorti, koje svakako treba probati je i „ Bibich riserva cuvee“.
Ekskluzivni restorani su Zlatna ribica (riblji) u Brodarici kraj Šibenika, Villa Neretva (dalmatinska i neretvanska kuhinja) u Metkoviću, Atlas klub Nautika (riblji) i Proto u Dubrovniku. Pretežito riblji specijaliteti karakteriziraju Tavernu Diklo u Zadru, Zlatne školjke u Skradinu, Gradsku vijećnicu u Šibeniku, Šešulu u Marini, Baletnu školu u Kaštelima, Bobana i Noštroma u Splitu, Epetium u Stobreču i Kapetanovu kuću (uzgajalište školjaka) u Stonu. Specijalitete u domaćoj atmosferi možete probati kod Nike u Zadru, u Struji u Stobreču, Kod Mije u Lokvi Rogoznici, Ježu u Makarskoj, kod Duje u Splitu i Orsanu Gveroviću u Zatonu kraj Dubrovnika. U novaljskom Boškincu nude slow food sezonskih specijaliteta, u Čaporicama u Trilju možete uživati u sinjskim specijalitetima, a u Konavoskim dvorima, Ljuta nude konavoske specijalitete.
Ova gastronomska zona proteže se kroz tri vinogradarsko-vinarske podregije u kojima se uzgajaju sljedeće preporučene sorte vinove loze:
Podregija Sjeverna Dalmacija: maraština, debit, pošip bijeli, trebbiano toscano, rkaciteli, trbljan, chardonnay, plavina, lasina, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah, babić, carignane, grenache noir, zadarka, vranac, svrdlovina crna.
Podregija Dalmatinska zagora: maraština, debit, trbljan, ninčuša, okatac crni, kujunđuša, pinot sivi, pinot bijeli, chardonnay, rudežuša, trnjak, merlot, zlatarica, medna, cabernet sauvignon, syrah, plavac.
Podregija Srednja i Južna Dalmacija: maraština, debit, plavac, okatac crni, babić, ninčuša, zlatarica, vugava, merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, malvasia dubrovačka bijela, grk, pošip bijeli, cetinka, bratkovina, trebbiano toscano, debit, trbljan, bogdanuša, prč, drnekuša, kurtelaška bijela, plavina, dobričić, crljenak, vlaška, mladenka, muškat ruža crni.